Moj pas opsesivno liže šape! Što da radim?
Sigurno ste barem jednom u životu vidjeli psa koji uporno “lovi” svoj vlastiti rep i vrti se u krug. Ili sumanuto trči gore-dolje niz ogradu iako nema nikoga na drugoj strani. Ili opsesivno liže šapu… I sigurno ste pomislili da je to “slatko”, čuva dvorište ili se samo “čisti”.
Međutim, prava je istina da takva ponašanja vrlo često nisu bezazlena faza niti višak energije, nego način na koji se pas pokušava nositi s nečim što mu stvara nelagodu, fizičku ili psihičku. A budući da s vremenom mogu postati ozbiljan problem, u nastavku vam donosimo mali vodič kako ih prepoznati, reagirati na vrijeme i pomoći svom najboljem dlakavom prijatelju.
Na sedmom Klupskom panelu održanom 14. travnja 2026. voditeljica Ana Odak je od stručnjaka za dobrobit životinja i ljudi pokušala dobiti odgovore na 4 pitanja koja si mnogi vlasnici pasa rijetko postavljaju jer ne znaju pravilno protumačiti znakove nelagode svog ljubimca.
1. Koja ponašanja su znak da pas treba pomoć?
Obratite pažnju ako primijetite da pas:
- učestalo liže istu šapu ili neki drugi dio tijela
- vrti se u krug bez jasnog razloga ili lovi vlastiti rep
- sumanuto lovi “nevidljivu” mihu ili svjetlosne refleksije na podu i zidovima
- liže zidove, trga drvene ili žičane ograde
- može satima trčati uz ogradu gore-dolje iako nikog nema na vidiku
- ponavlja istu radnju u istim situacijama
- djeluje napeto, nemirno ili pak odsutno dok to radi.
Ključna stvar nije samo što pas radi, nego koliko često i koliko intenzivno.
Nemojte ignorirati takve obrasce ponašanja jer oni gotovo uvijek znače produbljivanje problema. Kako kaže gošća panela, dr.med.vet. Marija Batinjan Matković, postoji šansa da je u pozadini svega neki zdravstveni problem, stoga obavezno posjetite veterinara koji će napraviti dijagnozu.
2. Informacije koje veterinaru znače više od samog pregleda
Najčešća greška koju vlasnici rade je dolazak veterinaru s opisom “pas se čudno ponaša.” To nije dovoljno. Stoga, zapisujte sve detalje koje primijetite i pokušajte se sjetiti:
- kada ste prvi put primijetili takvo ponašanje?
- koliko često se ono ponavlja tijekom dana?
- u kojim situacijama se najčešće javlja?
- je li se nešto promijenilo u rutini psa ili u samom kućanstvu?
- je li pas nedavno doživio stresan događaj (selidba, dolazak nove osobe/životinje, promjena rasporeda, bolest, operacija, prerano odvajanje od majke, loše iskustvo tijekom šetnje…)?
- kakva je prehrana i dnevna rutina psa?
- dobiva li dovoljno kretanja, mentalne stimulacije i odmora?
- kako ste pokušali smiriti takva ponašanja (suplementi, promjena prehrane…)?
- postoje li situacije kada se to NE događa?
Ove informacije često su ključne za razumijevanje uzroka ponašanja.
3. Veterinar će pronaći zdravstveni ili psihološki uzrok
Ponavljajuće lizanje šapa ili neke druge radnje mogu biti povezane s boli, nelagodom, alergijama ili drugim zdravstvenim stanjima. Zato je prvi korak uvijek veterinarski pregled.
Ako pas nema zdravstvenih poteškoća, vrlo je vjerojatno da se pas teško nosi s nekom vrstom stresa, frustracije ili su mu neispunjene potrebe.
U tom trenutku pas ne može sam promijeniti obrazac ponašanja. Potrebna mu je pomoć vlasnika kroz promjene u rutini, okolini i načinu na koji mu pomažemo nositi se s nelagodom.
4. Kako mogu pomoći psu kod oporavka?
Budite otvoreni za dijagnozu koju niste očekivali i pomozite svom psu. Emocionalna stabilnost vlasnika nije luksuz u procesu liječenja. To je najvažniji faktor, kako je rekla dr.med.vet. Batinjan Matković na panelu.
A to znači:
- dosljednost iznad svega – ovdje “kad nađem vremena i živaca” ne funkcionira. Zapamtite da psa sad učite novim obrascima ponašanja kako bi zaboravio ona stara.
- ne kažnjavajte ponašanje, nego ga preusmjerite. Ali preusmjeravanje mora biti ispravno i sustavno, ne improvizacija. Potražite pomoć stručnjaka, trenera, kinologa ili biheviorista koji će vam dati konkretan protokol.
- pratite napredak bez preuranjenih zaključaka. Kada pas “izgleda bolje”, to ne znači i kraj terapije. Tek ste negdje “na pola” puta do izliječenja. Jedan od najtužnijih obrazaca koje veterinari viđaju je taj da vlasnici prestanu s terapijom kad vide poboljšanje, pas se za nekoliko tjedana ili mjeseci vrati staroj rutini ili počne s novom opsesijom.
Na ovo posljednje se osvrnula i mag. psych. Petra Polak, naglasivši da i opsesivno-kompulzivni poremećaj ima tendenciju mijenjati oblik. Na primjer, pas koji je grizao šape, uz dosljedno preusmjeravanje, može prestati grizati šape, ali i početi juriti rep. Pas koji se vrtio može početi kompulzivno lajati.
Stoga: ako vidite da se jedno ponašanje smanjilo, a pojavilo se novo – ne slavite prerano. Javite se stručnjaku i opišite što vidite.
I jedna priča za kraj
Panelist Mirko Samardžija, predradnik timaritelj Zagrebačkog zoološkog vrta, ispričao je anegdotu o prebacivanju dvaju lavica u novu nastambu bez sedativa, stresa i sile. Samo kroz pozitivnu motivaciju, treningom koji je trajao tjednima, korak po korak.
Rekao je nešto što vrijedi zapamtiti:
“Sve se može postići, čak i s lavom. Samo treba vremena.”
Vaš pas nije lav, ali je princip isti. Povjerenje se gradi polako. Novi obrasci se uče polako. I svaki mali korak naprijed, ma koliko beznačajan izgledao, je korak koji vrijedi.
Dajte sebi i svom psu to vrijeme.